U Otrovancu opet pronađeni ostaci iz doba Rimskog carstva, ali na potpuno neočekivanom mjestu!

Fragmenti pronađene keramike nedaleko od kapele sv. Jelene u Otrovancu.

Ljubičasti krug: područje gdje se u Otrovancu najčešće pronalaze razni površinski arheološki nalazi iz doba Rimskog carstva. Točkica gore: mjesto gdje su pronađeni navedeni fragmenti keramike.

Prililkom kopanja šahte i kanala za vodovod 7. svibnja 2014. ispred kbr. 64 u Otrovancu, na dubini od oko 150-160 cm (na mjestu koje do sada nije nikada prekapano do te dubine) pronađeni su dijelovi keramičkih posuda crvenkaste boje i vrlo profinjene izrade (i tankih stijenki). Takva i slična se keramika radila u vrijeme Rimskog carstva, a vrlo slična keramika pronalazi se, kako je već dobro poznato na južnom dijelu Otrovanca gdje se osim keramike pronalaze i razni drugi dijelovi ili pak cijeli predmeti iz vremena oko 1-3. stoljeća (kao: mnogo rimskog novca, željezna strelica, izuzetna i stilski izrađena rimska brončana uljanica/svjetiljka, ostaci staklenih rimskih posuda, perli itd.). Sastav zemljišta u kojem su fragmenti pronađeni u stvari je mješavina ilovastog tla i pijeska.
Zanimljivo je da je na ovom prostoru sve do prije oko 40 godina bila poznata močvarna bara tzv. "Crikvenica" ("Crkvenica") koja je nastala, prema predajama kopanjem ilovače za pečenje cigle kojom je u drugoj polovici 18. st. izgrađena kapela sv. Jelene Križarice, a 1883. i toranj, te neke zidane kuće kao npr. zgrada krajiške štacije (straže) koja se nalazila na mjestu ispred današnjeg društvenog doma i škola (1). Prostor središta Otrovanca, kao i prostor prema Velikoj Črešnjevici sve do nedavno bio je vrlo močvaran, a raznim navažanjima zemlje i izradama nekoliko kanala posljednjih cca 100 godina taj je prostor nedavno potpuno isušen. Stoga se postavlja pitanje kako je ta keramika dospjela upravo ovdje? Valja napomenuti da je prostor na mjestu gdje se nalazi kapelica i groblje u mjestu, kao i vrtovi zapadno i sjeverozapadno od kapelice i tzv. "Crkvenice" ("Crikvenica") nešto povišeniji i djelomično vrlo pjeskovit (crveni/žuti pijesak). Kako je ova keramika nesumnjivo iz vremena prije oko 1800 godina možemo predmijevati da u to vrijeme na ovom području nije bilo močvara koje se spominju krajem srednjeg vijeka (u cijeloj okolici prema Bilogori) i koje su se evidentno, u kombinaciji sa bjelogoričnim šumama ovdje nalazile. Ovaj prostor, još i sve do Starog Graca pripada području poznatih tzv. "đurđevačkih pijesaka" ili "podravske sahare", a pijesak kojih se selio i još sve do početka 20. st., kada je počelo kultiviranje raznim biljem, mijenjao je izgled zemljišta vrlo brzo. Stoga možemo konstatirati da je tijekom posljednjih 1000 i više godina ovdje dolazilo i do raznih promjena izgleda krajobraza uslijed raznih prirodnih utjecaja. Da je u središtu Otrovanca prije više stotina godina rasla gusta hrastova i druga bjelogorična šuma svjedoče i često pronalaženi gotovo karbonizirani ostaci trupaca stabala na prostoru zvanom "Berek" i oko njega - prilikom kopanja bunara ili podruma.
Nesumnjivo je točno jedno. Na području današnjeg Otrovanca prije oko 1700 i više godina nalazilo se veliko naselje (najvjerojatnije Jovija - "Iovia"). A kako bi se sve ove navedeno bolje razjasnilo bilo bi potrebno načiniti detaljnija arheološka i druga istraživanja.

------------------------
(1) Čini se da je ovo djelomično točno jer je na tom mjestu zaista ilovasto tlo povoljno za izradu cigle, ali i nepropusno pa se vjerojatno i prije 18. st. sakupljala voda (1970-ih i ranije - ponekad duboka i više od metra). Stoga je ovdje sve do druge polovice 1970-ih ovdje bila velika bara koja je isušena navažanjem zemlje i pijeska do početka 1980-ih kada je zasađeno 88 stabala raznog bilja/stabala u čast nekadašnjeg komunističkog predsjednika SFRJ Tita. U stvari načinjen je park u kojem je stablima bilo ispisano "Tito" - u organizaciji tadašnje Mjesne zajednice i SSRN-a. Do danas je dosta stabala propalo, ali i ostalo (Abies alba, Pinus nigra, Pinus sylvestris, Thuja plicata 'Zebrina'). Vidi i http://otrovanec.blogspot.com/ Valja napomenuti da je trasa današnje ceste koja ide iz Pitomače kroz Otrovanec do Sedlarice najvjerojatnije trasa koja je formirana početkom 18. st. (kada je, nešto prije 1710. osnovano naselje Otrovanec) i tada je bila dosta niža i za vrijeme kiša vrlo blatnjava. Nakon kopanja ilovače za ciglu tijekom druge pol. 18. i 19. st. "Crkvenica" ("Crikvenica") je produbljena sa čime se povečalo prisustvo vode. Trasa ceste je značajnije navažana, kako bi bila kvalitetnija, od početka 20. st. a posebno početkom 1920-ih kada je u Sedlarici pronađena nafta i 1924. izgrađena čak i pruga do željezničke stanice u Pitomači radi prijevoza nafte (ovu je cestu navozila i uredila, a bušila i naftu eksploatirala filijala "Petrolej d.d." njemačke naftne tvrtke "Elwerath" - koja postoji i danas ali pod drugim imenom). Jedno vrijeme eksploatacije je i bilo, a dio pruge prolazio je i navedenom trasom od Sedlarice, a to je današnja trasa ceste Otrovanec-Sedlarica.

http://pitomaca-nekadaidanas.blogspot.com/